Jedan od ključnih iskoraka ka smanjenju emisije CO2 i preuzetim obvezama jest zasigurno ugradnja pametnih brojila za struju i plin. Iskustveno je dokazano da što smo više svjesni vlastite potrošnje energije manje je konzumiramo ili bolje rečeno pametnije je koristimo. Kada dobijemo račun za struju i plin ta energija je već odavna potrošena i slaba je povezanost između svijesti o trenutnoj potrošnji sa prošlomjesečnim računom. Nije dovoljno znati koliko smo energije potrošili nego i kada ju trošimo obzirom na uštede koje možemo ostvariti i pridonijeti manjim emisijama CO2. Pametna brojila su u mnogim državama postale prioritet u osvješćivanju i razumijevanju potrošača o energetskoj potrošnji. Pametna brojila osiguravaju široki spektar pogodnosti, kako za kupce, opskrbljivače, proizvođače energije, energetski sektor i državu. Opskrbljivači će moći bolje procijeniti potražnju za energijom i time smanjiti troškove te koristiti pametna brojila kao platformu za razvoj novih inovativnih usluga. Mnoštvo podataka od pametnih brojila biti će od koristi za bolje upravljanje energetskim mrežama kao i za meritornije odlučivanje o budućim investicijama u energetsku mrežu.
Podaci iz V.Britanije pokazali su da su dugoročni efekti investicija u pametna brojila itekako isplativi. S jedne strane najveći dio troška pripada opskrbljivačima koji su licencirani od strane njihovog regulatora Ofgema da ugrađuju pametna brojila ali isto tako dobiti premašuju trošak budući da se ostvaruju uštede u broju posjeta mjernim mjestima, očitavanjima brojila, manjih pritužbi korisnika itd. Njihov model implementacije pametnih brojila utvrdila je Vlada i on je doista u funkciji osnaživanja tržišnog natjecanja i većih dobiti za potrošače, energetsku industriju i zemlju. Hibridni centralno komunikacijski model kako su ga nazvali dao je ovlaštenje opskrbljivačima da nabavljaju, ugrađuju i održavaju pametna brojila ali isto tako da koriste centralnu komunikacijsku infrastrukturu pod nadzorom države. To je u mnogočemu drugačije od većine zemalja kod kojih su brojila isključivo u domeni reguliranih distribucijskih kompanija (kod nas HEP, Gradska plinara i sl.). Implementacija je višestruko ubrzana jer svi konkurenti odnosno opskrbljivači imaju interes u implementaciji pametnih brojila kod potrošača, smanjenju emisija CO2 i osvještavanju kupca kada da uključi sušilicu ili perilicu sa informacijama u realnom vremenu. Vrhunac svega su periodi kada potrošač može koristiti električnu energiju u situaciji viška u mreži kada njemu opskrbljivač plaća za potrošnju energije. U središtu modela je DCC (Data Communication Company) kompanija koja osigurava kritičnu komunikacijsku infrastrukturu između opskrbljivača i pametnog brojila koji se nalazi kod potrošača. DCC je ovlašten od strane države i koristi infrastrukturu nacionalnog TV i radio davatelja usluge (kod nas Odašiljači i veze) i odabranih telekom operatera. Namjera je u budućnosti da se takvom infrastrukturom obuhvate i ostali korisnici poput vodoopskrbe, transporta, zdravstvenih usluga i sl. kako bi maksimizirali vrijednost ovog modela i dodatno umanjili troškove. Do danas u V.Britaniji instalirano je preko 20 milijuna pametnih brojila za ciljem da do 2024 godine završe ovaj proces. Obzirom na odlična iskustva drugih zapadnih zemalja ponajprije V.Britanije smatram da se i kod nas treba i može stvar višestruko ubrzati.
