U kontekstu donošenja poslovnih odluka često sam u svom dugogodišnjem radnom iskustvu primjećivao da se većina ljudi koji imaju moć u organizaciji ili društvu ponašaju kao da su na nekim „drogama“. Vjerojatno se čuli izreku od A.Lincolna da je najbolji način da testirate čovjekov karakter da mu dadete moć. Interesantno neki ljudi se karakterno i ponašajno promjene do te razine da ih više ne prepoznajete, a neki postanu još ponizniji i bolji.
Jedna od definicija moći je sposobnost utjecaja na druge. Henry Kissinger je rekao da je moć “najveći afrodizijak“.
Moć doista nije samo afrodizijak, nego dovodi često i do promjene u ponašanjima ljudi. To potvrđuju i znanstvena istraživanja.
Ljudi koji percipiraju da su moćni, lošije procjenjuju reakcije drugih ljudi, imaju više stereotipa, pretjerano su optimistični, vole riskirati, vjerojatnije da će primarno težiti zadovoljenju vlastitih potreba, te postaju više egocentrični.
Ljudi koji se osjećaju moćno prestaju u pokušajima da se kontroliraju. I uglavnom se ne radi se proračunatom i makijavelističkom ponašanju, jer se većina takvog ponašanja događa se na nesvjesnoj razini.
U kontekstu donošenja odluka u organizaciji činjenica je da moć doista značajno otežava ljudima da vide svijet oko sebe iz različitih perspektiva.
Glavni simptom moći jest manjak svijesti o tome kako vas drugi percipiraju. Moćni ljudi su manje sposobni precizno pročitati verbalne i facijalne znakove ljudi oko sebe, pa će vjerojatnije krivo procijeniti njihov učinak. Umjesto da se fokusiraju prema van, oni imaju tendenciju vidjeti druge kao da samo kruže oko njih. I manje im je važno kako ih drugi vide.
Drugi simptom koji je važan u kontekstu donošenja odluka je da takvi ljudi riskiraju više od drugih. Takvo preuzimanje rizika često je bogato nagrađeno, ali u nekom trenutku pretjerano samopouzdanje može biti pogubno.
Istraživači su zaključili da ljudi koji imaju moć su optimističniji u pogledu svojih izgleda za uspjeh, ali i da podcjenjuju opasnosti čak i u područjima nad kojima nemaju nikakvu moć. “Oni stvarno vjeruju da ih neće uhvatiti i počinju sebe doživljavati kao iznad zakona. A znamo kako to ispada“ zaključio je istraživač Anderson sa Sveučilišta u Kaliforniji.
Ono što je također zanimljivo je da su znanstvenici zaključili da moć ne kvari ljude nego ih otkriva. Istraživanje profesorice psihologije Serene Chen s Berkley-a sugerira da s porastom moći ljudi koji su prirodno sebični postaju još sebičniji, dok ljudi koji su prirodno nesebični i dalje ostaju takvi. Efekt je poput pojačala. Kakvi god smo ranije bili, kada dobijemo moć to postaje naglašenije.
U kontekstu poslovnog odlučivanja postoje svijetle i tamne strane moći. Pozitivno je to što se takve osobe osjećaju sposobnije za donošenje odluka i imaju tendenciju apstraktnijeg razmišljanja o složenim pitanjima. Postoje i negativne strane povezane s distorzijama u percepciji stvarnosti, kognitivnim pogreškama u prosudbama i donošenju odluka koje se javljaju najčešće zbog prekomjernog samopouzdanja i optimizma, egocentričnosti, poduzimanju iznad razumskih rizika itd.
Jedno istraživanje je pokazalo da ljudi koji se osjećaju moćno da ostale oko sebe procjenjuju nižim. Vrijedi i obrnuto. Kada se ljudi osjećaju nemoćno onda procjenjuju ljude oko sebe višim. Zaključak istraživanja je da osjećaj moći ili nemoći utječe na njihovu percepciju drugih.
Moć doista mijenja biokemiju našeg organizma, tu prvenstveno mislim na različite hormone u našem organizmu. Kao prvi korak u poboljšanju poslovnih odluka je postati svjestan ogromnog utjecaja moći na našu percepciju stvarnosti. Ako nemamo pravovremeni i istiniti feedback od ljudi oko nas i okoline onda imamo problem koji postaje sve veći, pa u konačnici ne donosimo dobre odluke niti za sebe niti za poslovnu organizaciju. Drugi korak je primijeniti praktična znanja iz interdisciplinarnog područja decision-makinga. Jer doista u današnjim vremenima neizvjesnosti, rizika i brzih promjena, donošenje odluka je sve traženija vještina na tržištu rada ali i u osobnom životu.
Vještina donošenja i izvršavanja učinkovitih odluka predstavlja jednu od ključnih sposobnosti koju dijele najuspješnije kompanije u svijetu.
Vještine donošenja odluka su među najtraženijim vještinama koje danas traže poslodavci. Svjetski ekonomski forum (WEF) u publikaciji Future of Jobs Report procjenjuje da će se u svega nekoliko godina, deset najtraženijih vještina na tržištu rada dramatično promijeniti. Rezultati tog istraživanja za 2022. godinu na pijedestal stavljaju vještine donošenja odluka, kritičkog mišljenja, prosuđivanja i kreativnosti
I zato obratite pažnju na moju novu edukaciju koja uskoro kreće:
Psihologija donošenja odluka – kako izbjeći zamke i donositi bolje poslovne odluke u uvjetima neizvjesnosti !
